Budućnost ne mora biti drugdje

Iz mnoštva naslova o mladima koji odlaze iz Hrvatske, u drugoj se polovici studenoga, zahvaljujući Svjetskom savezu mladih Hrvatske, izdvojila priča o mladima koji odbijaju odlazak kao jedino moguće rješenje za bolju budućnost. Riječ je o udruzi koja djeluje sa svrhom promicanja neotuđiva dostojanstva ljudske osobe, solidarnosti i kulture života putem edukacije i kulture. SSMH je dokaz da se mladi različitih rasa, kultura, religija i socijalnih pozadina mogu složiti oko temeljnih ljudskih vrednota. Nemjerljiva vrijednost potencijala svakoga pojedinca ono je što mladi iz SSMH-a žele staviti iznad svake druge društvene funkcije ili ekonomske računice.

Vođeni načelima svoje udruge, u sklopu Petog tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska, organizirali su konferenciju Mi ostajemo u Hrvatskoj pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Konferencija se održala u Zagrebu 20–23. studenoga s ciljem povezivanja mladih s donositeljima odluka, predstavnicima akademske zajednice i civilnog društva. Samozapošljavanje, otvaranje radnih mjesta i promjena Nacionalnog programa za mlade, teme su kojima su organizatori ponudili smjernice za rješavanje gorućeg problema iseljavanja mladih. Četiri dana konferencije pokrenula su ne samo predstavnike medija i vlasti nego i mlade koji žele ostati i boriti se za bolje sutra.

Ovo nije bila konferencija bez smisla i cilja, bez publike i sadržaja, nego upravo suprotno. Mogli bismo reći da je prvo načelo toga pokreta za ostanak motivacija. Okupljeni pod naslovom prvoga dana Suprotiva govori, udružili su se s mladim poduzetnicima, doktorima znanosti i umjetnicima, a zadatak je bio odgovoriti na izazov ostanka. Teme motivacijskih govora, po uzoru na popularni TedTalk, bile su: vlastiti uspjeh, osobni i profesionalni razvoj u inozemstvu i Hrvatskoj, razlozi zbog kojeg su odlučili ostati u Hrvatskoj ili vratiti se u nju, a imaju za cilj potaknuti mlade na izvrsnost, poduzetnost i ostanak u Hrvatskoj. Govornici su bili: Anita Ruso, Tomislav Burić, Ante Lučić, Nediljko Jerković, Marija Selak, Ana Buljan, Ivana Zec, Veton Marevci i Paul O’Grady.

Mnogi od njih otišli su iz Hrvatske i vratili se. Anita Ruso svoj put gradila je od Čilipa do Pariza i natrag do Zagreba. Doktorirala je povijest umjetnosti na École pratique des hautes études, ali život ipak nije mogla zamisliti u francuskoj prijestolnici. Dokolica, obitelj, vrijednosti, osjećaj sigurnosti, zdrav okoliš – samo su neke od prednosti koje je pripisala Hrvatskoj. „Ono što mi je moja zemlja dala dužna sam joj vratiti jer mi je omogućila da budem ono što jesam“, poručila je mlada znanstvenica pred mnoštvom okupljenih u Maloj sceni.

Mentalitet sjedilačkog životarenja i kukanja potrebno je zamijeniti aktivnim sudjelovanjem u području vlastitog rada, društva u kojem živimo i prema kojemu imamo odgovornost. Besplatnost obrazovanja vrlo olako prihvaćamo i kritiziramo, dok u mnogim zemljama o kojima sanjamo i s kojima se uspoređujemo ono ima vrlo visoku cijenu, naglasio je uspješan poduzetnik Ante Lučić, koji se školovao u Siriji i Njemačkoj te se vratio u svoju zemlju.

Obrazovanje stečeno u Hrvatskoj pa u Australiji Tomislav Burić ipak nije želio uložiti u zemlju u kojoj je imao bolje uvjete za rad, nego je svoju strast prema matematici, svoje predavačke sposobnosti donio hrvatskim studentima FER-a. „Mladi su budućnost Hrvatske, što će biti kada odu?!“ – upitao je okupljene i podsjetio ih da mladi imaju odgovornost prema budućnosti. Ukoliko žele da im bude bolje, na njima je da to bolje stvore.

Motivacijski govori nisu se sastojali samo od pozitivnih misli, već i pitanja kako i zašto smo došli do uvjerenja da je u Hrvatskoj loše i da tu nemamo budućnosti. Upravo tu ideju iznijela je Marija Selak, filozofkinja i bioetičarka koja je zaključila da smo se dali uvjeriti da nam je loše jer ne cijenimo svoju zemlju, ne cijenimo uspjeh ostvaren u svojoj domovini i tražimo inozemna priznanja. Kaže da „u kolonijalnom mentalitetu nema ništa loše. Mladi trebaju istraživati europsko tržište, ali pravo je putovanje ono unutra.“ Putovanje u druge države predstavila je kao bijeg od vlastite stvarnosti, s kojom se mladi ne žele suočiti i čekaju da netko drugi riješi njihov problem. Na tom tragu odgovor je dao i Lučić, koji je mladima predstavio ideju „jedna osoba – jedan problem“; ako se samo jedna osoba posveti sebi i kroz sebe mijenja okolinu, imat ćemo rješenje mnogih problema.

Vraćanje pozitivnog duha

Drugi dan konferencije bio je rezerviran za okrugli stol Mladi danas za sutra, a na njemu su sudjelovali: državni tajnik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota, državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić, saborska zastupnica i mlada poduzetnica Ivana Ninčević-Lesandrić i novinarka Hrvatske radiotelevizije Sunčica Findak. Prije početka okruglog stola mladi iz Svjetskog saveza mladih predstavili su rezultate istraživanja o potrebama mladih koja su proveli u sklopu projekta Suprotiva i predložili mjere iz područja obrazovanja, političke participacije, kulture i zapošljavanja za novi Nacionalni program za mlade.

Marin Strmota, državni tajnik u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, naglasio je da nije rješenje u mjerama koje ministarstva donose, već u vraćanju pozitivnog, borbenog duha mladima. Zbroj populacijske, demografske i gospodarske politike jest ono što donosi rješenje.

„Medijska slika reklamira odlazak, potrebna nam je objektivna slika života mladih iseljenika“, istaknuo je Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.

Ivana Ninčević-Lesandrić mnogo je puta isticala važnost poduzetništva. “Važno je biti oslobođen straha od neuspjeha i ne čekati da nam drugi stvore radne uvjete, nego ih moramo i sami stvarati, jer mladi si mogu sami stvoriti posao.“

Sunčica Findak, novinarka Hrvatske radiotelevizije, upozorila je kako se glas mladih ne čuje daleko, ne angažiraju se dovoljno u društvu, politika ih ne zanima. Ohrabrila je organizatore najavivši da će napraviti emisiju o njihovu djelovanju.

Pozitivan stav, angažman mladih i uklanjanje straha od pokušaja ostvarenja promjena te vlastitog doprinos društvu poruke su kojima je zaključen okrugli stol.

Tribina nazvana Hrvatska među nama bila je dio trećega dana konferencije, a na njoj su sudjelovali Rene Medvešek, glumac, redatelj i profesor na Akademiji dramskih umjetnosti, Maja Hrgović, književnica i pokretačica portala Arteist i Nikola Albaneže, povjesničar umjetnosti, kustos i muzeolog. Na tribini se govorilo o tome što je kultura za nas danas, kako nam kultura treba za opstanak nacionalnog identiteta/naroda. Rene Medvešek vidio je težinu, ali i priliku u pitanju ostanka: ,,Kad čovjek nešto hoće, kad u nešto vjeruje, usudi se skočiti! Dočekajte taj trenutak!“ Iako se mladi često žale na svoj položaj u društvu, Medvešek je u tome također uočio priliku za promjenu, koja mora krenuti od njih samih: „Ta frustracija, taj potpuni mrak koji sam doživio u vrijeme rata, ta spoznaja da su ljudi sposobni za takvo zlo, to mi je bilo nevjerojatno. To me natjeralo da nešto napravim!“

Perspektiva u samozapošljavanju

Medijski prostor često je ispunjen sadržajem koji ne promovira ostanak, čega je svjesna i Maja Hrgović: ,,Medijski prostor je bitan. Čitala sam negdje da je tijekom rata bilo važnije imati radijsku vezu sa Zapadom nego poziciju za snajper. To govori o važnosti medijskog prostora, kako u ratu, tako u miru. Proizvođači kulturnog sadržaja spustili su ljestvicu, podcijenili svoje čitatelje. To je ono što me razočaralo. Uvijek ljestvica mora biti postavljena malo više!“

Složivši se s Medvešekom zaključila je da je ,,kriza je uvijek prilika. Ta frustracija koja se rodi gura nas. Potrebno je hrabrosti da se preskoče sve prepreke, moglo bi se reći da su te prepreke kod nas slične ekstremnom sportu.“

Na istom tragu Nikola Albaneže mladima je poručio da je ,,defetizam grozna stvar. Ta nevjerica u promjene, da se ništa ne može promijeniti. Ne sviđa mi se reklama Hrvatska treba ljude koji vjeruju u sebe. Normalni ljudi sumnjaju u sebe. Treba nam zdrava doza kritičnosti. I uvijek postoje mogućnosti.“ Ali kako bi se nešto moglo sagraditi, potrebni su temelji. Narod koji želi promjene mora znati tko je. Albaneže je zaključio da identitet treba graditi, a u središtu kulturnog identiteta je sama Hrvatska.

Tribina je mladima omogućila da razgovaraju s uspješnim umjetnicima, kulturnim poduzetnicima i kulturnim djelatnicima te da zajedno razmotre ne samo kratkoročna rješenja nego i cjelovitu kulturnu viziju Hrvatske. 

Govori i rasprave tražili su praksu i zato je zadnjeg dana konferencije u Tehnološkom parku Zagreb održana radionica s temom business datea pod naslovom Uzmi stvar u svoje ruke!

SSMH predložio je poduzetništvo kao rješenje nezaposlenosti, i to kroz četiri područja poduzetništva: OPG, IT, uspješne žene u poduzetništvu i hobi kao posao. Neki od sudionika su: Marta Longin (Rimac Automobili), Ivana Zgrabljić (Edukator Kreator), prof. Lovorka Grgurević (Medicinski fakultet, Zagreb), Davor Debrecin (Svinaweb), Dragana Gučanin (Codecacao), Eva Simona Kulenović (Kreartium, obrt za edukaciju i savjetovanje), Tomislav Perko (putopisac), Ines Dundović (Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika) i Goran Vrabec (Volim ljuto). Mladi su imali priliku informirati se o tome što je Razvojna agencija Zagreb te se educirati kako napraviti svoje prve poduzetničke korake i dobre ideje pretvoriti u uspješne poduzetničke priče.

„Premda u razvijenim zemljama vlada trend privatnog poduzetništva, u Hrvatskoj mladi još čekaju da ih netko zaposli. Ovim business dateom mladi su se upoznali s osnovama poduzetništva te su dobili smjernice prvih koraka pri samozapošljavanju. Cilj nam je bio osvijestiti i ohrabriti mlade te im pružiti priliku da upoznaju samozapošljavanje kao posao budućnosti“, poručuju iz SSMH-a.

 Dvjesto mladih ljudi koji su se došli informirati o mogućnostima samozapošljavanja i stvaranja svoje prilike za ostanak u Hrvatskoj mogli su izabrati skupinu koju su vodili spomenuti poduzetnici, ovisno o predmetu svog interesa, te tamo pobliže upoznati svijet poduzetništva kroz interaktivan razgovor s mladim poduzetnicima koji su im opisali svoje prve korake, strahove s kojima su se susretali, ali i podijelili s njima konkretne savjete kako uspjeti i opstati u svijetu poduzetništva.

Završetak radionice kratkih razgovora s poslodavcima bilo je predstavljanje udruge Oaza i Roberta Rosandića projektom Most prema boljem i edukacijom o društvenom poduzetništvu. Rosandić je istaknuo: „Treba znati zašto nešto radimo, jer uspješni ljudi prvo znaju što žele biti, potom rade za to, a tek na kraju to imaju. Kod neuspješnih ljudi je obratno!“ Ivona Zgrabljić, direktorica tvrtke Edukator Kreator, educirala je mlade o važnosti svakog čovjeka i njegova dostojanstva te ih upozorila na važnost upoznavanja sebe i svojih talenata jer samo tako mogu obogatiti svijet u kojem žive.

Na kraju konferencije nazočnima se obratila Renata Margaretić Urlić, savjetnica predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović za društvena pitanja i mlade, te im prenijela ohrabrenje predsjednice u njihovim nastojanjima da rade na boljem društvu i uvjetima za ostanak mladih u zemlji.

Sutra je vaše sada, bila je poruka koju su mladi prenijeli vršnjacima. Prolaznost važnoga životnog razdoblja Anita Ruso usporedila je sa cvatnjom trešnje. Vrijeme cvatnje najljepši je dio proljeća, vrijeme kada se ostvaruju svi potencijali. Tako je konferencija Mi ostajemo u Hrvatskoj mladima poručila da je razdoblje mladosti kratko i trenutno; sada je njihovo vrijeme i za njega su upravo oni odgovorni.